[:hr]
*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. Izvješće možete preuzeti ovdje.
Problem dugotrajnosti postupanja u predmetima povrata/naknade za oduzetu imovinu, na koji godinama ukazujemo, i dalje je prisutan, što potvrđuju podatci upravnih odjela u županijama. U
nekima od njih broj neriješenih predmeta povrata/naknade se u odnosu na prošlu godinu povećao,
jer su nakon rješenja po žalbi ili po presudi upravnog suda vraćeni na ponovni prvostupanjski postupak nakon više godina. Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji na rješavanju u 2020. bilo 1.875 predmeta povrata/naknade, od čega ih je 80% vraćeno na ponovni postupak, a slično je i u ostalim prvostupanjskim tijelima. U Gradu Zagrebu je na rješavanju 1.722 predmeta, u Primorsko-goranskoj županiji 561, u Zadarskoj 182, Zagrebačkoj 360. Najbolje stanje riješenosti predmeta povrata/naknade je u Međimurskoj županiji, gdje ih je šest neriješenih.
Osim višegodišnjeg postupanja po žalbama u MPU i postupaka pred upravnim sudovima, upravni
odjeli županija kao razlog sporosti u rješavanju predmeta povrata/naknade navode i nedostatak
zaposlenika, njihovu preopterećenost, neplaćanje troškova postupka od strane podnositelja
zahtjeva, ali i nedonošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH od
strane velikog broja JLS. Njima se određuje povrat poljoprivrednog zemljišta dodjelom zamjenskog
državnog, bez kojih se ne mogu završiti predmeti u kojima je ovlaštenicima to utvrđeno kao oblik
naknade.
Kako velik broj JLS još nije donio ove programe, zbog https://stagesite.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2019/10/post-10.pngistrativno vrlo komplicirane procedure,
ne mogu se provesti niti natječaji za zakup ili prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, pa
građani kojima su ugovori o zakupu istekli, zbog nedostatka Programa ne mogu zaključiti nove
ugovore niti produžiti postojeće. Osim dugotrajnosti postupanja, to im je problem i radi nemogućnosti ostvarenja potpora. Naime, ako nastave koristiti državno poljoprivredno zemljište nakon isteka ugovora, poljoprivredna inspekcija protiv njih poduzima mjere radi neosnovanog korištenja i prijavljuje ih ODO te Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Zbog toga trpe štetu i neizvjesno im je daljnje poslovanje pa je postupak donošenja Programa potrebno pojednostaviti. Za nadzor korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države nadležna je poljoprivredna inspekcija DIRH-a, koja je u 2020. obavila 1.090 nadzora, donijela 205 rješenja i 64 optužna prijedloga.
Postupci u predmetima izvlaštenja i drugi imovinskopravni predmeti rješavaju se u prvostupanjskom,
a osobito u drugostupanjskom postupku, izvan rokova. Njihov broj je i dalje velik, pa je primjerice u
Primorsko-goranskoj županiji 1.540 predmeta, u Splitsko-dalmatinskoj 1.504, u Krapinsko-zagorskoj
1.015. Prosječno trajanje prvostupanjskih postupaka u predmetima izvlaštenja je znatno kraće nego
u predmetima povrata, nekoliko mjeseci, ali postupak povodom žalbe traje više godina.
Preporuke:
114. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da osigura brže rješavanje povodom žalbe u predmetima
povrata/naknade za oduzetu imovinu te izvlaštenja;
115. Ministarstvu poljoprivrede, da pripremi izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će se ukloniti https://stagesite.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2019/10/post-10.pngistrativne prepreke za donošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, kako bi ih JLS mogle donijeti u što kraćem roku;
116. Ministarstvu poljoprivrede, da osigura bolji nadzor nad izvršavanjem ugovornih obveza iz ugovora o korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i učini transparentnijim njegovo korištenje.
Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.[:]