[:hr]Brošura – 30 godina institucije[:]

[:hr]

1 neovisna institucija

5 mandata za zaštitu ljudskih prava

U Ustavu Republike Hrvatske izrijekom smo navedeni kao institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava.


Ombudsman


Nacionalna institucija za ljudska prava


Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije


Nacionalni preventivni mehanizam – NPM


Vanjsko tijelo za prijavljivanje nepravilnosti

Propisi koji reguliraju naš rad:







Pučki pravobranitelj / pučka pravobraniteljica je opunomoćenik / ca Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih:

Pučkog pravobranitelja / pučku pravobraniteljicu i zamjenike/ce bira Hrvatski sabor na razdoblje od 8 godina. Do sada su ovu dužnost obnašali:

Branko Babac
Ante Klarić
Jurica Malčić
Lora Vidović

Trenutna pučka pravobraniteljica je Tena Šimonović Einwalter.

Misija

Društvo u kojem se poštuju, promiču i štite ljudska prava, u kojem je državna uprava pravična, učinkovita i pristupačna, a svaki pojedinac ima jednake mogućnosti.

Vizija

Neovisan rad na zaštiti i promicanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, suzbijanju diskriminacije, sprečavanju mučenja djelovanjem nacionalnog preventivnog mehanizma i zaštitom prijavitelja nepravilnosti. Institucija koja svoje ciljeve ostvaruje izgradnjom autoriteta i povjerenja.

Načini djelovanja institucije

1.


neovisna i sveobuhvatna analiza stanja ljudskih
prava i jednakosti u Hrvatskoj (nije izvješće
o radu) koja je pripremljena na temelju velikog
broja izvora, uključujući odgovore institucija
i naše postupanje po pritužbama građana, a
sadrži preporuke za jačanje prava građana.

2.


postupanje u predmetima pokrenutima po pritužbama
građana i na vlastitu inicijativu, primanje
stranaka vezano za predmete, upućivanje
preporuka, mišljenja, prijedloga i upozorenja te
praćenje njihove provedbe.

3.


davanje mišljenja i predlaganje rješenja kod
donošenja, izmjena i dopuna zakona i drugih
propisa te izrade strateških dokumenata, uključujući
i sudjelovanje u radnim skupinama te
sudjelovanje na raspravama saborskih odbora.

4.


NPM obilasci mjesta gdje se nalaze ili bi se mogle
nalaziti osobe lišene slobode ili ograničene
slobode kretanja (zatvori i kaznionice, detencijski
centri, psihijatrijske ustanove, policijske
postaje), obilasci mjesta gdje se nalaze pojedine
skupine čija prava i slobode štitimo (domovi
za starije, izdvojena romska naselja, ruralna
područja, područja pogođena potresom i druga).

5.


održavanje edukacija o ljudskim pravima
(koordinacija Centra za edukaciju o ljudskim
pravima i jednakosti pri instituciji), suradnja
s institucijama (Hrvatski sabor, tijela državne
uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, institucije posebnih pravobranitelja),
nevladinim organizacijama, akademskom
zajednicom i drugima, proaktivna i redovita
komunikacija s javnošću putem organizacije i
sudjelovanja na javnim događajima, kroz medijske
aktivnosti i vlastite kanale komuniciranja,
provedba istraživanja.

6.


mogućnost strateškog parničenja (udružna
tužba, umješači), pokretanja prekršajnih postupaka
te podnošenja kaznenih prijava, suradnja
s Uredom zastupnika RH pred Europskim sudom
za ljudska prava i Odborom ministara Vijeća
Europe u vezi izvršenja presuda Europskog suda
za ljudska prava.

7.


izvještavanje ugovornih tijela UN-a o primjeni
relevantnih međunarodnih konvencija te
sudjelovanje u UPR procesu u okviru Vijeća za
ljudska prava UN-a, suradnja s Vijećem Europe,
Agencijom EU za temeljna prava, suradnja te
razmjena iskustava i informacija sa srodnim
institucijama u okviru međunarodnih mreža
iz područja zaštite ljudskih prava i jednakosti.

Povijest institucije


1990.

Prvim Ustavom RH institucija pučkog
pravobranitelja uvedena je u pravni sustav i djeluje po mandatu ombudsmana.

1992.

Sabor Republike Hrvatske donio je prvi Zakon o pučkom pravobranitelju.

1993.

Sabor Republike Hrvatske za prvog pučkog pravobranitelja izabire Branka
Babca te institucija započinje s radom.

1996.

Sabor Republike Hrvatske
za pučkog pravobranitelja
izabire Antu Klarića.

2004.

Hrvatski sabor za pučkog pravobranitelja izabire Juricu Malčića.

2008.

Međunarodni
koordinacijski
odbor za
nacionalne
institucije za
ljudska prava
pri Vijeću za
ljudska prava
UN-a akreditira
pučkog
pravobranitelja
kao nacionalnu
instituciju za
ljudska prava,
s najvišim
stupnjem
neovisnosti
(status A), što
je drugi mandat
institucije.

2009.

Pučki
pravobranitelj
postaje središnje
tijelo za suzbijanje
diskriminacije u RH,
što je treći mandat
institucije.

2010.

Hrvatski sabor
mijenja Ustav
RH, čime se jača
uloga pučkog
pravobranitelja
u promicanju i
zaštiti ljudskih
prava.

2012.

Hrvatski
sabor donosi
novi Zakon
o pučkom
pravobranitelju
koji proširuje
nadležnosti
institucije
u odnosu
na zaštitu i
promicanje
ljudskih prava.

2012.

Pučki
pravobranitelj
postaje i
Nacionalni
preventivni
mehanizam za
sprječavanje
mučenja
i drugih
okrutnih,
neljudskih ili
ponižavajućih
postupaka ili
kažnjavanja,
što je četvrti
mandat
institucije.

2013.

Hrvatski sabor
za pučku
pravobraniteljicu
izabire Loru
Vidović.

2014.

Prvi područni
uredi
institucije
otvoreni su
u Rijeci
i Osijeku.

2015.

Otvoren je
područni
ured u Splitu.

2019.

Pučki
pravobranitelj
postaje tijelo
nadležno
za vanjsko
prijavljivanje
nepravilnosti
(zaštita tzv.
zviždača), što
je peti mandat
institucije.

2021.

Hrvatski sabor
za pučku
pravobraniteljicu
izabire Tenu
Šimonović
Einwalter.

Kako nam se pritužiti?

Našoj se instituciji pritužbom može obratiti svatko tko:

01

Smatra da su mu ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska
prava i slobode, i to zbog nezakonitog ili nepravilnog rada:
• državnih tijela
• tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave
• pravnih osoba s javnim ovlastima

02

Smatra da ga bilo koja pravna ili fizička osoba diskriminira

03

Ima saznanja o nepravilnostima iz Zakona o zaštiti prijavitelja
nepravilnosti

Kako izgleda postupanje u predmetima?

U svom radu rukovodimo se načelom pravičnosti, jednakosti i morala te postupamo nepristrano i u skladu sa standardima dobrog upravljanja.

Ako postupamo po pritužbi, pokrećemo ispitni postupak. Tijekom postupka možemo zatražiti sve potrebne informacije, podatke, akte i drugu dokumentaciju od tijela na koje se pritužba odnosi, a koje je obavezno odgovoriti u roku koji navedemo. Tijekom ispitnog postupka pritužitelje
obavještavamo o svakom upućenom i primljenom dopisu.

Po završetku ispitnog postupka izrađujemo završni dopis u vidu izvješća o slučaju. Završni dopis dostavljamo podnositelju pritužbe, a u slučaju da smo utvrdili ugrozu ili povredu prava, i tijelu (ili fizičkoj ili pravnoj osobi, ovisno o mandatu) na koje se pritužba odnosi.

U sklopu ispitnog postupka možemo i nenajavljeno obići mjesto na koje se odnosi pritužba, odnosno u kojem su smještene ili borave pojedine skupine čija prava i slobode štitimo. Pri tome možemo bez nadzora razgovarati sa svima koji su tu smješteni ili zaposleni.

Ako se pritužba odnosi na probleme iz nadležnosti posebnih pravobranitelja (prava djece, pitanje ravnopravnosti spolova ili prava osoba s invaliditetom), proslijedit ćemo im pritužbu i o tome obavijestiti pritužitelja. Ovakva suradnja usuglašena je Sporazumom o međuinstitucionalnoj
suradnji.

Formalizirana suradnja s dionicima

Savjet za ljudska prava pučkog pravobranitelja savjetodavno
je tijelo koje razmatra i predlaže strateške
smjernice u području promicanja ljudskih prava i sloboda,
osigurava kontinuiranu suradnju s dionicima te razmatra
druga pitanja od značaja za rad pučkog pravobranitelja.
Sastoji se od po dva predstavnika iz redova civilnog
društva, nacionalnih manjina, akademske zajednice i
medija, a njegov sastav i osnivanje regulirani su Zakonom
o pučkom pravobranitelju.

Mreža antidiskriminacijskih kontakt točaka sastavljena
je od organizacija civilnog društva s ciljem osnaživanja
borbe protiv diskriminacije na nacionalnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini. Organizacije civilnog društva biraju se na
temelju javnog poziva u skladu sa Zakonom o suzbijanju
diskriminacije.

Sporazum o međuinstitucionalnoj suradnji sklopljen
je između institucije pučkog pravobranitelja, pravobranitelja
za djecu, pravobranitelja za ravnopravnost spolova
i pravobranitelja za osobe s invaliditetom s ciljem
učinkovitijeg i koordiniranog djelovanja. Sklopljen je u
skladu sa Zakonom o pučkom pravobranitelju i sukladno
načelima komplementarnosti, međusobnog uvažavanja
i djelotvornosti u zaštiti i promicanju ljudskih prava.

Članstvo u međunarodnim mrežama:

Jeste li znali?

Jedina smo institucija u Europi koja je (institucionalno ili kroz osobu dužnosnice) istovremeno bila na čelu dviju najznačajnijih europskih mreža za zaštitu ljudskih prava i jednakosti – ENN HRI -ja (2016. – 2020.) i Equineta (2017. – 2019.; 2019. – 2021.; 2022. – danas).

Napomena: Kao temeljni naziv institucije u ovom materijalu koristi se onaj naveden u Ustavu RH (muški rod), osim u dijelovima koji se odnose na čelnu osobu institucije, kada se taj naziv prilagođava.


Zagreb
A: Savska cesta 41
T: 01 4851 855

Osijek
A: Hrvatske Republike 19
T: 031 628 054

Split
A: Mažuranićevo šetalište 8a
T: 021 682 981

Rijeka
A: Ciottina ulica 23
T: 051 563 786


Twitter


Youtube


Linkedin

[:]