[:hr]
Često postavljana pitanja
O instituciji
Što je institucija pučke pravobraniteljice?
Pučka pravobraniteljica je opunomoćenica Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Samostalnost i neovisnost u radu instituciji jamče Ustav RH i Zakon o pučkom pravobranitelju.
Pučka pravobraniteljica jedna je institucija koja djeluje u čak pet različitih mandata koji su joj povjereni kroz godine. Koji su to sve mandati i što sve uključuju doznajte ovdje.
Tko je sada pučka pravobraniteljica i tko je bira?
Pučka pravobraniteljica je Tena Šimonović Einwalter. Na dužnost je stupila kada ju je za pučku pravobraniteljicu izabrao Hrvatski sabor 19. ožujka 2021. godine na razdoblje od osam godina.
Više informacija o pučkoj pravobraniteljici doznajte ovdje.
Što sve radi pučka pravobraniteljica?
Pučka pravobraniteljica promiče i štiti ljudska prava, slobode i vladavinu prava, između ostalog i tako što:
- razmatra pritužbe o postojanju nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima;
- djeluje kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, pri čemu u toj ulozi razmatra i pritužbe koje se odnose i na rad pravnih i fizičkih osoba;
- obavlja poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja;
- štiti prava osoba lišenih slobode;
- zaprima i ispituje prijave o nepravilnostima iz Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti;
- prati stanje ljudskih prava i ukazuje na potrebu njihove zaštite;
- prati usklađenost zakona i drugih propisa s odredbama Ustava Republike Hrvatske i međunarodnim pravnim aktima koji su dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske;
- potiče na usklađivanje zakonodavstva s međunarodnim i europskim standardima i njihovu primjenu;
- može u svako doba bez prethodne najave pregledati mjesta u kojima se nalaze osobe lišene slobode, mjesta u kojima se nalaze osobe kojima je ograničena sloboda kretanja te mjesta u kojima su smještene ili borave pojedine skupine čija prava i slobode pučki pravobranitelj štiti;
- provodi istraživanja i analize;
- razvija i održava bazu podataka i dokumentacije;
- informira javnost i zainteresirane sudionike o uočenim pojavama povreda ljudskih prava i sloboda te utvrđenim povredama ustavnih i zakonskih prava;
- potiče i održava suradnju s organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i znanstvenoistraživačkim institucijama.
Pučka pravobraniteljica podnosi redovito godišnje izvješće Hrvatskome saboru, koje sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, analizu i ocjenu stanja vezanu za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina, ocjenu o mjeri u kojoj su tijela iz članka 4. ovoga Zakona postupala u skladu s prethodnim preporukama, mišljenjima, prijedlozima i upozorenjima pučkog pravobranitelja te listu preporuka pučkog pravobranitelja za otklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava građana.
Hrvatskom saboru može ukazati na potrebu donošenja i izmjene zakona i drugih propisa, odnosno može upozoriti na potrebu usklađivanja zakonskih i podzakonskih propisa s međunarodnim standardima i Ustavom Republike Hrvatske.
Sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskog sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskog sabora kad su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga institucije.
Vladi Republike Hrvatske može ukazati na potrebu donošenja zakona, podzakonskih propisa, strategija, programa te drugih akata iz područja zaštite ljudskih prava i sloboda te osiguranja vladavine prava, te sudjeluje u postupku izrade nacrta propisa iz svog djelokruga.
Također ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa te općih akata iz područja njezine nadležnosti.
Gdje se nalazi ured pučke pravobraniteljice?
Ured pučke pravobraniteljice nalazi se u Zagrebu, a područni uredi nalaze se u Osijeku, Rijeci i Splitu.
Lokacije i kontakte pronađite ovdje.
Tko financira instituciju pučke pravobraniteljice?
Institucija se financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, a kao i sva druga javnopravna tijela, dodatne aktivnosti mogu se financirati kroz projekte UN-a, EU te drugih donatora. Informacije o tome dio su godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice.
Koja je međunarodna uloga pučke pravobraniteljice?
Prema Zakonu o pučkom pravobranitelju, pučka pravobraniteljica aktivno potiče i održava suradnju s, između ostalih, i međunarodnim organizacijama.
U skladu s povjerenim mandatima, pučka pravobraniteljica sudjeluje u radu međunarodnih mehanizama zaštite ljudskih prava u okviru Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe. To uključuje:
- pravo glasa i neposrednog sudjelovanja u radu UN-ovih tijela za ljudska prava
- ovlast pripreme alternativnih izvješća Republike Hrvatske o provedbi međunarodnih konvencija o ljudskim pravima
- mogućnost obraćanja Odboru ministara Vijeća Europe vezano za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava.
Pučka pravobraniteljica akreditirana je statusom A koji potvrđuje najviši stupanj neovisnosti i samostalnosti. Ovaj status potvrđuje se nacionalnim institucijama za ljudska prava u okviru UN-a, nakon provjere usklađenosti pravnog okvira i načina rada s nizom strogih kriterija tzv. Pariških načela. Nacionalne institucije kroz ovaj proces prolaze periodično, a pučkoj pravobraniteljici ovaj status je dodijeljen ili potvrđen u sva tri kruga provjere – 2008., 2013. i 2019. godine.
U obavljanju poslova Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (NPM), pučka pravobraniteljica surađuje s Pododborom UN-a za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (SPT) i Europskim odborom za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (tijelo Vijeća Europe). Pri tom, države NPM-ove osnivaju ili dodjeljuju postojećim institucijama (kao što je Republika Hrvatska dodijelila pučkoj pravobraniteljici) na temelju Fakultativnog protokola uz Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (OPCAT).
Pučka pravobraniteljica članica je svih relevantnih međunarodnih mreža u području ljudskih prava:
- Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI)
- Europske mreže tijela za jednakost (Equinet)
- Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI)
- Međunarodnog instituta ombudsmana (IOI)
- Mreža mediteranskih ombudsmana (AOM)
- Mreže NPM-ova jugoistočne Europe (NPM JEE)
Mreže europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA)
O pritužbama
Tko se može obratiti pučkoj pravobraniteljici i u kojim slučajevima?
Pučkoj pravobraniteljici može se obratiti svatko tko:
- smatra da su nezakonitim ili nepravilnim radom državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava i slobode,
- smatra da je diskriminiran, što može uključivati i pritužbe na pravne i fizičke osobe
- prijavljuje nepravilnosti obuhvaćene člankom 4. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Detaljnije informacije, uključujući primjere, upute, kontakte i obrasce, pronađite ovdje.
Ako se pritužujete u ime druge osobe, potrebno je poslati i njezinu suglasnost (može biti i rukom napisana, ne mora biti ovjerena).
Ako je pritužba iz nadležnosti posebnih pravobraniteljica (prava djece i osoba s invaliditetom ili pitanje ravnopravnosti spolova), proslijedit ćemo im je na postupanje u Vaše ime, radi uštede vremena.
Posebnim pravobraniteljstvima se možete obratiti i direktno:
- ako se radi o diskriminaciji na osnovi spola, spolne orijentacije, rodnog identiteta te izražavanja rodnog identiteta, kao i bračnog i obiteljskog statusa, tada se trebate obratiti Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova (http://www.prs.hr),
- ako se radi o pravima osoba s invaliditetom i/ili diskriminaciji na osnovi invaliditeta, trebate se obratiti Pravobranitelju za osobe s invaliditetom (http://www.posi.hr),
- kada je riječ o pravima i/ili diskriminaciji djece po bilo kojoj od osnova temeljem kojih je diskriminacija zabranjena, potrebno je obratiti se Pravobraniteljici za djecu (http://www.dijete.hr).
Kako se osobe lišene slobode mogu obratiti pravobraniteljici?
Sve osobe lišene slobode mogu se obratiti pučkoj pravobraniteljici bez ikakvih ograničenja i nitko ne smije biti onemogućen u podnošenju pritužbi pučkoj pravobraniteljici ili se naći u nepovoljnijem položaju zbog obraćanja pučkoj pravobraniteljici. Osobe lišene slobode mogu se pritužiti pučkoj pravobraniteljici, s tim da njihova pritužba, kao i odgovor od pučke pravobraniteljice, moraju stići u zatvorenoj omotnici, jer nitko nema pravo nadzirati zbog čega joj se osoba lišena slobode obraća.
Umjesto osobe lišene slobode, pritužbu pučkoj pravobraniteljici može podnijeti i druga osoba, i to pisanim putem ili usmeno na zapisnik, uz prethodno pribavljenu suglasnost.
Pritužba se može poslati i elektroničkim putem, a obavezno je navesti adresu da bi odgovor mogao stići poštom.
Neovisno o načinu na koji je pritužba podnesena, odgovor će biti dostavljen u pisanom obliku.
Zašto se obratiti pučkoj pravobraniteljici i što ona može napraviti?
Pritužba pučkoj pravobraniteljici može dovesti do potrebnih promjena i za osobu koja se pritužuje, ali i šire.
Pučka pravobraniteljica može pokrenuti ispitni postupak po pritužbi i na temelju njega, kad za to postoje razlozi, može dati preporuke, mišljenja, prijedloge i upozorenja tijelima za koja je u ispitnom postupku nadležna. Na taj način može utjecati na zaštitu prava osobe koja se pritužila, kao i spriječiti da se drugima ponovi ista situacija.
Isto tako, o najistaknutijim pritužbama kroz godišnja i posebna izvješća izvještava Hrvatski sabor, javnost i međunarodne mehanizme zaštite ljudskih prava.
Pritužbe su i iznimno koristan izvor informacija u zakonodavnim procedurama, kada pomoću njih može zagovarati promjene zakona i drugih propisa, kako u javnom savjetovanju, tako u na sjednicama odbora Hrvatskog sabora na kojima redovito sudjeluje.
Ovdje doznajte više o tome što i kako pučka pravobraniteljica radi, ovdje pronađite primjere rada na pritužbama i predmetima otvorenima na vlastitu inicijativu, a ovdje rada na boljim propisima i javnim politikama.
Pritužba se mora odnositi na državnu i javnu upravu, osim ako se radi o:
- diskriminaciji, kada se moguće pritužiti i na pravne i fizičke osobe (tvrtke, pojedince),
- nepotrebnom odugovlačenju sudskog postupka ili očitoj zloupotrebi ovlasti kada pučka pravobraniteljica može zatražiti očitovanje predsjednika nadležnog suda te
- prijavljivanju nepravilnosti iz Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Koliko vremena smije proći od povrede prava do pritužbe pučkoj pravobraniteljici?
Događaj ne smije biti stariji od tri godine, osim ako pučka pravobraniteljica ne ocijeni da se radi o predmetu od iznimnog interesa za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Kada je riječ o prijavi slučaja diskriminacije, tada se pritužba može odnositi samo na događaje koji su se dogodili nakon 1. siječnja 2009., kada je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije.
Može li se pritužba napisati rukom?
Da, pritužba može biti i rukom napisana na običnom papiru, samo je važno da ima sve potrebne podatke:
- ime i prezime podnositelja pritužbe ili osobe čija su prava povrijeđena
- adresu stanovanja ili adresu za primanje pismena, bez obzira šaljete li pritužbu običnom ili elektroničkom poštom
- okolnosti i činjenice na kojima se temelji pritužba (po mogućnosti relevantnu dokumentaciju)
- koje tijelo je ugrozilo ili povrijedilo pravo
- je li već korišteno pravno sredstvo i ako da, kad je podneseno
- potpis podnositelja pritužbe ili potpisanu suglasnost osobe u čije ime predajete pritužbu
Možete rukom ispuniti i jedan od obrazaca za pritužbu koji se nalaze ovdje.
Plaća li se pristojba na pritužbe upućene pučkoj pravobraniteljici?
Ne.
Koliki je rok za postupanje pučke pravobraniteljice po pritužbi?
Rok za postupanje nije propisan i ovisi o više stvari:
- kompleksnosti sadržaja pritužbe i dosadašnjem radu u tom području
- suradnji tijela kojima se pučka pravobraniteljica obraća tijekom ispitnog postupka (brzini i kvaliteti njihovih odgovora i podataka)
Pučka pravobraniteljica u pravilu obavještava osobu koja se pritužila o svim bitnim koracima koje poduzima, a stranka može očekivati prvi dopis u roku od 30 dana.
Koji su glavni koraci u radu pučke pravobraniteljice na pritužbi?
Nakon što zaprimi pritužbu, pučka pravobraniteljica prvo razmatra spada li pritužba pod njezinu nadležnost i ima li ovlasti za postupanje.
Nakon toga može zatražiti dodatne informacije ili dokumentaciju od osobe koja se pritužila (pisano, pozivom na telefon), a u pravilu traži očitovanja, informacije i/ili podatke od tijela na koja se pritužba odnosi ili drugih tijela.
Tijekom ispitnog postupka pučka pravobraniteljica, osoba koja se pritužila primat će pojedine bitne dopise koje pučka pravobraniteljica uputi drugim institucijama i/ili osoba, kao i pojedine bitne odgovore koje zaprimi.
Na kraju ispitnog postupka, osobama koje su se pritužile poslat će završni dopis, a ako utvrdi povredu prava ili sumnju u diskriminaciju, prituženoj strani uputit će mišljenje, prijedlog, preporuku ili upozorenje.
Kako možete saznati u kojoj je fazi postupka Vaša pritužba?
Pozivom na 01 4851 855 radnim danom od 8:00 do 16:00 sati.
Ne, pučka pravobraniteljica ne može izricati sankcije. Mjere koje može izreći (mišljenje, prijedlog, preporuka, upozorenje) nisu pravno obvezujuće, ali:
- svi kojima ih izriče imaju zakonsku obvezu obavijestiti je o mjerama koje su poduzeli kako bi ih proveli
- njezine mjere koriste se u sudskim postupcima u slučajevima kada osoba po čijoj je pritužbi pučka pravobraniteljica provela ispitni postupak odlučila potražiti sudsku zaštitu svojih prava.
Ne. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji pravne pomoći predviđeni su odvjetnici, ovlaštene udruge, sindikati, pravne klinike i upravna tijela u županijama pri čemu su definirani oblici pravne pomoći koju pojedini od ovih subjekata može pružati. Ured pučke pravobraniteljice pruža samo opću pravnu informaciju, odnosno usmjerava građane na nadležne institucije i/ili ovlaštene pružatelje pravne pomoći.
Ako trebate besplatnu pravnu pomoć, slijedite upute u ovom tekstu.
Kako mogu pomoći nekome kome su prekršena ljudska prava ili tko je doživio diskriminaciju?
Osobu koja smatra da je diskriminirana potrebno je uputiti da se obrati pučkoj pravobraniteljici i opiše svoj slučaj te dostavi sve dokumente koje ima u vezi slučaja.
Ako osoba ne želi da se sazna njen identitet, može ostati anonimna, a pučka pravobraniteljica će, ukoliko to bude moguće na temelju dostavljenih informacija, svejedno poduzeti one korake koji su potrebni da bi se spriječila diskriminacija.
Također, i osoba koja nije sama doživjela diskriminaciju, već joj je svjedočila, može to prijaviti pučkoj pravobraniteljici, pri čemu je potrebno da i sama osoba koja je diskriminirana zna da je o njenom slučaju obaviještena pučka pravobraniteljica.
O temama iz rada pučke pravobraniteljice
Ljudska prava su prava propisana Ustavom, međunarodnim pravom i hrvatskim zakonodavstvom. Zato je država obvezna štititi ljudska prava i odgovorna je za razinu njihove zaštite.
Nažalost, ljudska prava se u svijetu i u Hrvatskoj često propituju, politizira ih se i odnosi prema njima kao prema mišljenjima, iako je riječ o međunarodnom pravu tj. pravu ljudskih prava.
Neka od ljudskih prava uključuju pravo na zdravlje, pravo na adekvatno stanovanje, pravo na rad, pravo na nediskriminaciju i mnoga druga, a više o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj doznajte u Izvješćima pučke pravobraniteljice.
Riječ „diskriminacija“ ljudi često koriste kada žele reći da im je učinjena neka vrsta nepravde, kada se osjećaju kao da im je nešto uskraćeno ili se osjećaju omalovaženi ili poniženi.
No, hrvatski Zakon o suzbijanju diskriminacije kaže kako je diskriminacija stavljanje osobe u nepovoljniji položaj temeljem neke od osnova koje su navedene u članku 1. Zakona.
Više možete doznati u našem Vodiču za prepoznavanje diskriminacije.
Na temelju kojih osnova je zabranjena diskriminacija?
Zakon o suzbijanju diskriminacije navodi 17 osnova temeljem kojih je diskriminacija zabranjena, a to su:
- rasa ili etnička pripadnost ili boja kože,
- spol,
- jezik,
- vjera,
- političko ili drugo uvjerenje,
- nacionalno ili socijalno podrijetlo,
- imovno stanje,
- članstvo u sindikatu,
- obrazovanje,
- društveni položaj,
- bračni ili obiteljski status,
- dob,
- zdravstveno stanje,
- invaliditet,
- genetsko nasljeđe,
- rodni identitet i izražavanje
- i spolna orijentacija.
U kojim područjima je zabranjena diskriminacija?
Diskriminacija je zabranjena u velikom broju područja, a to su područja:
- rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije;
- obrazovanja, znanosti i športa;
- socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti;
- zdravstvene zaštite;
- pravosuđa i uprave;
- stanovanja;
- javnog informiranja i medija;
- pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih;
- članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnoga društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama;
- sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.
S obzirom da u Zakonu o suzbijanju diskriminacija stoji da je diskriminacija zabranjena „osobito“ u ovim navedenim područjima, moguće je reći da je zabranjena i u onima koja nisu spomenuta, ali o tome na koja će se područja još sve odnositi zabrana diskriminacije ovisi o načinu na koji će hrvatski sudovi primjenjivati ovaj Zakon.
Nitko ne smije diskriminirati.
Zakon o suzbijanju diskriminacije navodi da se zabrana diskriminacije primjenjuje na postupanje svih državnih tijela (primjerice, ministarstva), tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (na primjer grada ili općine), pravnih osoba s javnim ovlastima (na primjer bolnice ili škole) te na postupanje svih pravnih i svih fizičkih osoba.
Što je NPM – Nacionalni preventivni mehanizam?
NPM je jedan od pet mandata koji su dodijeljeni instituciji pučke pravobraniteljice.
Puni naziv NPM-a je Nacionalni preventivni mehanizam za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
Posao NPM-a je sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja u mjestima gdje se nalaze osobe lišene slobode, kao i osobe kojima je određeno bilo kakvo zadržavanje, zatvaranje ili smještaj u mjesto pod javnim nadzorom i koje to mjesto ne smiju napustiti po svojoj volji.
NPM je ustanovljen Fakultativnim protokolom uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
NPM:
- redovito i bez najave obilazi mjesta u kojima se nalaze, ili bi se mogle nalaziti, osobe lišene slobode radi jačanja njihove zaštite od mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja;
- daje preporuke nadležnim tijelima vlasti i ustanovama radi poboljšavanja postupanja prema osobama lišenim slobode i uvjeta u kojima se one nalaze, radi sprečavanja mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja;
- daje prijedloge i primjedbe na zakone i druge propise te nacrte zakona i drugih propisa radi promicanja zaštite osoba lišenih slobode od mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja;
- surađuje s Pododborom Ujedinjenih naroda za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, šalje informacije i sastaje se s Pododborom za sprečavanje mučenja.
Koje su ovlasti osoba koje obavljaju poslove NPM-a?
- nenajavljeno obilaziti tijela ili ustanova te pregledavati prostorije u kojima se nalaze osobe lišene slobode;
- slobodno pristupiti podacima o tijelima i ustanovama u kojima se nalaze osobe lišene slobode;
- slobodno pristupiti podacima o broju osoba lišenih slobode u tijelu ili ustanovi koja se obilazi;
- slobodno pristupiti svim podacima o postupanju s osobama lišenim slobode u skladu sa zakonom;
- razgovarati s osobama lišenim slobode po slobodnom izboru i bez nazočnosti službenika tijela ili ustanove koja se obilazi;
- razgovarati s drugim osobama koje im mogu dati odgovarajuće informacije vezane uz sumnju na kršenje ljudskih prava postupanjem u tijelu ili ustanovi koja se obilazi.
Nakon NPM obilaska pučka pravobraniteljica dostavlja izvješće s preporukama i upozorenjima tijelu ili ustanovi u kojoj je obilazak obavljen, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti i tijelu nadležnom za nadzor tijela ili ustanove u kojoj je obilazak obavljen.
Kada utvrdi mučenje i druge okrutne, neljudske ili ponižavajuće postupke ili kažnjavanja, pučka pravobraniteljica upozorava i daje preporuke tijelu ili ustanovi u kojoj je takva povreda utvrđena. Oni su dužni u roku utvrđenom u izvješću poduzeti mjere povodom upozorenja ili preporuke te o poduzetim mjerama bez odgađanja izvijestiti pučku pravobraniteljicu.
Ako tijelo ili ustanova ne postupi u propisanom roku ili ne postupi po njezinim preporukama, pučka pravobraniteljica će o tome obavijestiti Hrvatski sabor. Osobe koje obavljaju poslove NPM-a mogu provesti kontrolni pregled tijela ili ustanove u kojoj su utvrđeni slučajevi mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
Koja je uloga pučke pravobraniteljice u zaštiti zviždača?
Zviždači su u javnosti poznati kao osobe koje prijavljuju korupciju, ali se ne mogu svi zviždači automatski smatrati prijaviteljem nepravilnosti kako ih definira Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Ovim Zakonom pučka pravobraniteljica određena je kao tijelo za vanjsko prijavljivanje. U toj ulozi, pučka pravobraniteljica nema ovlasti ispitivati je li uistinu učinjena neka nepravilnost, već obavlja cijeli niz drugih poslova:
- zaprima prijave o nepravilnostima iz Zakona o zaštiti nepravilnosti
- te prijave prosljeđuje tijelima koja su nadležna ispitati je li uistinu učinjena nepravilnost (policija, Državno odvjetništvo, Državni inspektorat i drugi)
- ispituje je li prijavitelj žrtva osvete (povrede svojih prava) zbog prijave nepravilnosti
- zaprima obavijesti povjerljivih osoba o postupanju po prijavama nepravilnosti podnesenih unutarnjim kanalom prijavljivanja
- prati primjenu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
- ima mogućnost pokretanja prekršajnih postupaka te miješanja u sudske postupke radi zaštite prijavitelja nepravilnosti
- izvještava Hrvatski sabor
Više doznajte u našem detaljnom Vodiču za prijavitelje nepravilnosti.
Jesu li svi zviždači zaštićeni Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti?
Prijavitelji nepravilnosti u svakodnevnom su govoru poznatiji kao zviždači, no nisu svi zviždači ujedno prijavitelji nepravilnosti u smislu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Naime, Zakon definira tko se sve može smatrati prijaviteljem nepravilnosti, koje sve nepravilnosti ulaze u područje primjene Zakona i na koji se način nepravilnosti mogu prijaviti. Isto tako, ovaj Zakon odnosi se samo na prijave koje su podnesene nakon što je 2019. godine stupio na snagu.
Više doznajte u našem detaljnom Vodiču za prijavitelje nepravilnosti.
Kada prijavitelj nepravilnosti može biti zaštićen Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti?
Osoba je prijavitelj nepravilnosti ako ispunjava sve uvjete iz Zakona:
- fizička je osoba (ne pravna osoba kao što je sindikat, udruga, ustanova i sl.)
- informacije o nepravilnostima ima iz svog radnog okruženja tj. do njih je došla u okviru profesionalne aktivnosti (radni odnos, kandidat na natječaju za zapošljavanje, samozaposlena osoba, vlasnik dionica ili poslovnog udjela, volonter, (ne)plaćeni vježbenik, osoba koja radi pod nadzorom i u skladu s uputama dobavljača, (pod)ugovaratelja i sl.)
- prijavljuje jednu od ovih nepravilnosti:
- obuhvaćene područjem primjene točno određenih akata EU navedenih u Zakonu, koji se odnose na: javnu nabavu; financijske usluge; proizvode i tržišta te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma; sigurnost i sukladnost proizvoda; sigurnost prometa; zaštitu okoliša; zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost; sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja; javno zdravlje; zaštitu potrošača; zaštitu privatnosti i osobnih podataka te sigurnost mrežnih i informacijskih sustava
- utječu na financijske interese EU
- odnose se na unutarnje tržište
- odnose se na druge odredbe nacionalnog prava ako se kršenjem tih odredbi ugrožava i javni interes
Više doznajte u našem detaljnom Vodiču za prijavitelje nepravilnosti.
Osobe koje se kolokvijalno može nazvati zviždačima mogu ostvariti pravo na zaštitu prema drugim zakonima, ovisno o tome što prijavljuju i drugim važnim okolnostima.
Za detaljnije informacije o tome potrebno se obratiti policiji, državnom odvjetništvu ili pružateljima besplatne pravne pomoći.
[:]