Europski sud za ljudska prava (ESLJP) po\u010detkom travnja 2024. godine donio je presedansku odluku vezano za borbu protiv klimatskih promjena s ciljem za\u0161tite ljudskih prava kojom je istaknuo obvezu dr\u017eava da se u\u010dinkovito bore protiv klimatskih promjena kako bi za\u0161titile ljudska prava.<\/p>\n
O \u010demu se radi?<\/strong><\/p>\n U predmetu KlimaSeniorinnen protiv \u0160vicarske, ESLJP presudio je u korist skupine starijih gra\u0111anki te zemlje koje su tu\u017eile svoju vladu da ne \u010dini dovoljno na smanjenju emisije stakleni\u010dkih plinova, zbog \u010dega su, kao posljedica, bile izlo\u017eene sve \u010de\u0161\u0107im toplinskim valovima opasnim po \u017eivot.<\/p>\n Tu\u017eiteljice su navele da im se time kr\u0161i pravo na \u017eivot i pravo na privatni i obiteljski \u017eivot sadr\u017eano u \u010dlancima 2. i 8. Europske konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda<\/a>. Uz to, navele su i povredu prava na po\u0161teno su\u0111enje (\u010dlanak 6.) i prava na u\u010dinkovit pravni lijek (\u010dlanak 13.), jer su \u0161vicarski sudovi odbacili njihove zahtjeve iz proceduralnih razloga.<\/p>\n \u0160to je rekao ESLJP?<\/strong><\/p>\n U svojoj presudi, Europski sud za ljudska prava potvrdio je povredu prava na po\u0161tivanje privatnog i obiteljskog \u017eivota te prava na pristup sudu tu\u017eiteljica jer \u0160vicarska nije provela dovoljne mjere za borbu protiv klimatskih promjena.<\/p>\n ESLJP je naveo da se \u010dlanak 8. Konvencije mora promatrati kao da obuhva\u0107a pravo pojedinaca na u\u010dinkovitu za\u0161titu dr\u017eavnih tijela od ozbiljnih \u0161tetnih u\u010dinaka klimatskih promjena na njihov \u017eivot, zdravlje, dobrobit i kvalitetu \u017eivota. Stoga je presudio da je primarna du\u017enost dr\u017eave usvojiti i u\u010dinkovito primijeniti u praksi propise i mjere koje mogu ubla\u017eiti postoje\u0107e i potencijalno nepovratne budu\u0107e u\u010dinke klimatskih promjena.<\/p>\n S tu\u017eiteljicama se ESLJP slo\u017eio i vezano za povredu prava na pristup sudu jer \u0161vicarski sudovi nisu pru\u017eili uvjerljive razloge za\u0161to su smatrali nepotrebnim ispitati osnovanost pritu\u017ebi udruge tu\u017eiteljica, a nisu ni ispitali znanstvene dokaze o klimatskim promjenama.<\/p>\n Kona\u010dno, ESLJP je tako\u0111er potvrdio da je u ovom slu\u010daju udruga imala pravo podnijeti zahtjev Sudu na temelju \u010dlanka 34. Konvencije zbog navodnog propusta dr\u017eave da poduzme odgovaraju\u0107e mjere za za\u0161titu pojedinaca od \u0161tetnih u\u010dinaka klimatskih promjena na ljudski \u017eivot i zdravlje.<\/p>\n Za\u0161to je to va\u017eno?<\/strong><\/p>\n Ovom presudom po prvi je put jasno istaknuta obveza dr\u017eava da se u svrhu za\u0161tite ljudskih prava moraju u\u010dinkovito boriti protiv klimatskih promjena, ostavljaju\u0107i im pritom \u0161iroku slobodu u izboru sredstava i na\u010dina postizanja tog cilja.<\/p>\n To bi moglo rezultirati i ve\u0107im brojem usvajaju\u0107ih tu\u017ebi pred nacionalnim sudovima, povezanih s kr\u0161enjem ljudskih prava kao posljedicom propusta postupanja radi prevencije \u0161tetnih u\u010dinaka klimatskih promjena, primjerice zbog katastrofalnih poplava, po\u017eara, oluja ili toplinskih valova kakvima smo svjedo\u010dili i u Hrvatskoj, kao i drugih doga\u0111aja.<\/p>\n Isto tako, nacionalne vlade mogle bi biti primorane poduzeti ve\u0107e napore u u\u010dinkovitoj borbi protiv klimatskih promjena, kako bi se uistinu ostvarili ciljevi predvi\u0111eni Pari\u0161kim sporazumom<\/a> vezano za ograni\u010denje porasta globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa te da EU do 2050. postane klimatski neutralno gospodarstvo i dru\u0161tvo.<\/p>\n Doprinos nacionalnih institucija za ljudska prava<\/strong><\/p>\n Doprinos takvom ishodu ovog slu\u010daja dala je i Europska mre\u017ea nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) kroz intervenciju tre\u0107e strane, prije svega Pravna radna skupina i Radna skupina za klimu, u kojoj su sudjelovali i predstavnici hrvatske institucije pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n U svojoj intervenciji tre\u0107e strane, utemeljenoj na slu\u010dajevima klimatskih promjena pokrenutih pred nacionalnim sudovima, kao i dokumentu ENNHRI-ja o klimatskim promjenama i ljudskim pravima u europskom kontekstu<\/a>, posebno je istaknuta odgovornost dr\u017eava da se u\u010dinkovito bore protiv klimatskih promjena kako bi za\u0161titile prava sadr\u017eana u Europskoj konvenciji o za\u0161titi ljudskih prava i temeljnih sloboda.<\/p>\n Naime, ENNHRI je sudu ukazao kako su prema Konvenciji dr\u017eave odgovorne za rizik od \u0161tete po \u017eivot i zdravlje uzrokovan njihovim emisijama stakleni\u010dkih plinova i pozvao ga da potvrdi odluke vrhovnih sudova u Njema\u010dkoj i Nizozemskoj, koji su utvrdili da su dr\u017eave obvezne za\u0161tititi pravo na \u017eivot i fizi\u010dki integritet smanjenjem emisija stakleni\u010dkih plinova kako bi se ograni\u010dilo globalno zagrijavanje.<\/p>\n Isto tako, naglasio je da bi svim stvarnim, ali i potencijalnim \u017ertvama posljedica klimatskih promjena trebalo omogu\u0107iti pristup u\u010dinkovitoj za\u0161titi prava, posebno s obzirom na \u010dinjenicu da se dugoro\u010dna klimatska \u0161teta ipak mo\u017ee sprije\u010diti.<\/p>\n Va\u017ena tema i u radu pu\u010dke pravobraniteljice<\/strong><\/p>\n Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, odnosno ustavno pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161 podru\u010dje je u radu institucije pu\u010dke pravobraniteljice ve\u0107 niz godina. Tijekom pro\u0161le godine institucija je postupala u 293 predmeta vezana uz za\u0161titu ovog prava, otvorenih po pritu\u017ebama gra\u0111ana, gra\u0111anskih inicijativa ili na vlastitu inicijativu i to zbog one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a i prirode, nepropisnog gospodarenja otpadom, prekomjerne buke, svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja i neioniziraju\u0107eg zra\u010denja baznih stanica mobilnih operatera.<\/p>\n Zbog velikog utjecaja klimatskih promjena na ljudska prava gra\u0111ana, jedna od preporuka pu\u010dke pravobraniteljice Hrvatskom saboru u 2023. godini je i da poput Europskog parlamenta proglasi klimatsku i ekolo\u0161ku krizu te uvede procjenu utjecaja zakona i prora\u010duna na klimu i ljudska prava. Naime, Europski parlament je jo\u0161 2019. Rezolucijom proglasio klimatsku i okoli\u0161nu krizu<\/a>, a ovu je preporuku Hrvatskom saboru pu\u010dka pravobraniteljica dala i u posebnom Izvje\u0161\u0107u o pravu na zdrav \u017eivot i klimatskim promjenama u RH (2013.- 2020.)<\/a>.<\/p>\n