U organizaciji Ministarstva pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, Nacionalne kontakt to\u010dke za odgovorno poslovno pona\u0161anje (NKT) i Me\u0111unarodne trgova\u010dke komore (ICC Hrvatska) 6. prosinca 2024. odr\u017eana je konferencija \u201eZajedno za integritet \u2013 sinergija poslovnog sektora i javne uprave u borbi protiv korupcije\u201c.<\/p>\n
Kao panelistica u raspravi posve\u0107enoj Zakonu o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti (ZZPN), kao jednom od klju\u010dnih alata sprje\u010davanja korupcije, zamjenica Dijana Kesonja predstavila je djelovanje institucije pu\u010dke pravobraniteljice, s naglaskom na mandat za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti, tzv. zvi\u017eda\u010da koji je u velikoj mjeri povezan s podru\u010djem suzbijanja korupcije.<\/p>\n
Ukazala je kako je institucija pu\u010dke pravobraniteljice temeljem Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti odre\u0111ena kao nadle\u017eno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, u okviru kojeg mandata zaprima prijave zbog raznih nepravilnosti u privatnom i javnom sektoru, kao i navode o osveti koju trpe prijavitelji zbog prijavljivanja nepravilnosti, a pojasnila je i ulogu institucije u slu\u010dajevima unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti te javnog razotkrivanja.<\/p>\n
Govore\u0107i o iskustvu primjene ZZPN-a u privatnom sektoru, zamjenica Kesonja ukazala je na \u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenje unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u privatnom sektoru, dok se prijavitelji nepravilnosti zaposleni u javnom sektoru \u010de\u0161\u0107e odlu\u010duju prijaviti nepravilnosti pu\u010dkoj pravobraniteljici, kao \u00a0vanjskom kanalu prijavljivanja nepravilnosti.<\/p>\n
Zamjenica Kesonja ukazala je i na odre\u0111ene izazove u primjeni ZZPN-a, od kojih su neki specifi\u010dni za poslovni sektor, dok ih se ve\u0107ina odnosi i na javni sektor. Primjerice, ne dono\u0161enje op\u0107eg akta o unutarnjem prijavljivanju nepravilnosti i imenovanju povjerljive osobe, ne imenovanje povjerljive osobe ili njezinog zamjenika, \u00a0izostanak suglasnosti za obavljanje funkcije povjerljive osobe, nedovoljno poznavanje samog ZZPN-a, nedostatak uvjeta za rad povjerljivih osoba, izostanak adekvatne suradnje zaposlenika i poslodavaca s povjerljivom osobom, ali i okolnost da neke povjerljive osobe trpe osvetu poslodavca zbog postupanja po prijavi nepravilnosti.<\/p>\n
Ukazala je i na specifi\u010dnost nekih multinacionalnih tvrtki koje od ranije imaju uspostavljen sustav prijavljivanja nepravilnosti, uklju\u010duju\u0107i putem online platformi, koji je potrebno uskladiti s na\u010dinom uspostavljanja i rada unutarnjeg kanala prijavljivanja, kako je to propisano ZZPN-m. Ovo se odnosi kako na obvezan sadr\u017eaj prijave nepravilnosti, koji uklju\u010duje i podatke o prijavitelju, tako i na povjerljivu osobu, kao fizi\u010dku osobu koja mora biti imenovana na zakonom propisani na\u010din, a sve radi stjecanja povjerenja potencijalnih prijavitelja nepravilnosti u za\u0161titu njihovih prava i u\u010dinkovitost postupanja prilikom unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.<\/p>\n
Istaknula je i kako postoji prostor za napredak \u0161to se ti\u010de poznavanja samog Zakona, zbog \u010dega je institucija pu\u010dke pravobraniteljice, izme\u0111u ostalog, organizirala niz besplatnih seminara namijenjenih edukaciji povjerljivih osoba i njihovih zamjenika, koji u znatnoj mjeri dolaze i iz privatnog sektora, s ciljem \u0161to boljeg razumijevanja prava i obveza u provedbi postupaka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti.<\/p>\n