{"id":21766,"date":"2025-07-11T16:04:44","date_gmt":"2025-07-11T14:04:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=21766"},"modified":"2025-09-03T17:19:11","modified_gmt":"2025-09-03T15:19:11","slug":"civilnu-sluzbu-i-prigovor-savjesti-treba-u-konacnom-zakonu-detaljnije-urediti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/civilnu-sluzbu-i-prigovor-savjesti-treba-u-konacnom-zakonu-detaljnije-urediti\/","title":{"rendered":"Prigovor savjesti odnosno civilnu slu\u017ebu treba u kona\u010dnom zakonu detaljnije urediti"},"content":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter sudjelovala je 11. 7. 2025. godine na sjednici Odbora za obranu<\/a> Hrvatskog sabora, na raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.<\/p>\n

Niz komentara dala je ve\u0107 i ranije u javnom savjetovanju<\/a>. Pri tome su pojedini komentari pu\u010dke pravobraniteljice prihva\u0107eni pa je glede njih prijedlog pobolj\u0161an i prije upu\u0107ivanja u Sabor. Tako je, primjerice, uva\u017eeno da bi bila diskriminacija vanbra\u010dnih partnera ne tretirati ih jednako kao bra\u010dne u pogledu trudno\u0107e izvanbra\u010dne supruge kao razloga za odgodu te je uva\u017eeno da nisu bila uzeta u obzir sva razdoblja trajanja vje\u017ebeni\u010dkog sta\u017ea.<\/p>\n

Istovremeno, kao \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica ukazala ve\u0107 i u javnom savjetovanju, temeljni problem<\/strong> koji vidi kao opunomo\u0107enica Hrvatskog sabora za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i sloboda vezano za ovaj Prijedlog je predlo\u017eeni na\u010din regulacije prigovora savjesti<\/strong>, pri \u010demu je prigovor savjesti pitanje ljudskih prava, te je predvi\u0111en Ustavom RH.<\/strong><\/p>\n

Pravobraniteljica je na saborskom Odboru istaknula da, kako bi se sprije\u010dili kasniji problemi i nedoumice, <\/strong>potrebno je dobro i jasno (i to zakonski) urediti pitanja prigovora savjesti, a \u0161to je korisno za sve. <\/strong>Naime, vezano uz prigovor savjesti odnosno ure\u0111enje civilne slu\u017ebe, ovim Prijedlogom zakona ukida se Zakon o civilnoj slu\u017ebi<\/strong> koji je do sada ure\u0111ivao pitanje civilnog slu\u017eenja te se civilno slu\u017eenje<\/strong> zakonski ure\u0111uje isklju\u010divo Zakonom o obrani<\/strong>, a istovremeno se ovim Prijedlogom zakona ova pitanja ne ure\u0111uje dovoljno detaljno i jasno<\/strong>.<\/p>\n

Prvo,<\/strong> nije dovoljno jasno koje \u0107e to\u010dno sve biti razlike izme\u0111u temeljnog vojnog osposobljavanja i civilnog slu\u017eenja, kao niti izme\u0111u dva modela civilnog slu\u017eenja vojnog roka<\/strong>, civilne slu\u017ebe u tijelu nadle\u017enom za civilnu za\u0161titu u trajanju od tri mjeseca te civilne slu\u017ebe u jedinicama lokalne ili regionalne samouprave u trajanju od \u010detiri mjeseca, odnosno nisu dovoljno jasno propisani razli\u010diti elementi ova dva modela.<\/p>\n

Pri tome se navodi da \u0107e pravila obavljanja civilne slu\u017ebe u tijelu nadle\u017enom za civilnu za\u0161titu pravilnikom propisati ministar nadle\u017ean za civilnu za\u0161titu, dok \u0107e na\u010din obavljanja ove civilne slu\u017ebe uredbom propisati Vlada, kao i da \u0107e poslove,\u00a0 na\u010din obavljanja poslova i na\u010din financiranja civilne slu\u017ebe u jedinicama lokalne ili regionalne samouprave tako\u0111er uredbom propisati Vlada. Pravobraniteljica, me\u0111utim, smatra da je neka od ovih pitanja potrebno urediti na zakonskoj razini, umjesto uredbama i pravilnikom kako je predlo\u017eeno, jer oni ne\u0107e imati zakonsku snagu i ne\u0107e pro\u0107i parlamentarnu proceduru.<\/p>\n

Drugo<\/strong>, nije dovoljno jasno ure\u0111en niti postupak podno\u0161enja zahtjeva za civilnu slu\u017ebu<\/strong>, kako \u0107e postupak to\u010dno izgledati i tko \u0107e temeljem \u010dega odlu\u010divati. Pri tome za postupak podno\u0161enja zahtjeva za civilnu slu\u017ebu i odlu\u010divanja o istom nije niti predvi\u0111eno dono\u0161enje provedbenih propisa. Prijedlogom zakona tako se odre\u0111uje da je osoba du\u017ena u zahtjevu za civilnu slu\u017ebu \u201eu\u010diniti uvjerljivim\u201c vjerske ili moralne razloge <\/strong>zbog kojih tra\u017ei civilnu slu\u017ebu, no takva formulacija podlo\u017ena je razli\u010ditim interpretacijama i neujedna\u010denoj primjeni<\/strong>. Pri tome je ukazala i da je do sada o zahtjevu odlu\u010divalo me\u0111uresorno Povjerenstvo koje je imenovao ministar nadle\u017ean za poslove socijalne skrbi dok \u0107e sada odlu\u010divati tijelo nadle\u017eno za civilnu za\u0161titu odnosno MUP, koji \u0107e tra\u017eiti mi\u0161ljenje nadle\u017enog podru\u010dnog odjela za poslove obrane<\/strong>, no nije jasno o \u010demu. Kona\u010dno, va\u017eno je omogu\u0107iti ulaganje \u017ealbe na rje\u0161enje o zahtjevu za civilnu slu\u017ebu, kao \u0161to je predvi\u0111eno trenutnim zakonskim okvirom. Po ovom prijedlogu \u017ealba nije dopu\u0161tena<\/strong>, ali se mo\u017ee tu\u017ebom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH,<\/strong> \u0161to mo\u017ee biti financijski zahtjevno pa mo\u017ee neke podnositelje zahtjeva za civilnu slu\u017ebu odvratiti zbog nemogu\u0107nosti sno\u0161enja tro\u0161kova upravnog spora.<\/p>\n

Tako se mogu\u0107e su\u017eava mogu\u0107nost kori\u0161tenja prigovora savjesti, a koji je predvi\u0111en Ustavom RH i za\u0161ti\u0107en me\u0111unarodnim pravom ljudskih prava, pri \u010demu postupak njegova isticanja i odobravanja ne smije biti previ\u0161e otegotan<\/strong>.<\/p>\n

Zato je, naglasila je pu\u010dka pravobraniteljica, potrebno propisati druga\u010diji postupak odlu\u010divanja o zahtjevu za civilnu slu\u017ebu i detaljnije ga urediti na zakonskoj razini, pri \u010demu treba propisati barem mogu\u0107nost podno\u0161enja \u017ealbe protiv rje\u0161enja kojim se odlu\u010duje o zahtjevu za civilnu slu\u017ebu, definiranje \u017ealbenog tijela i na\u010dina njegovog postupanja.<\/p>\n

U pogledu vi\u0161e pitanja vezanih uz mogu\u0107u diskriminaciju<\/strong>, pravobraniteljica je ukazala da je predlo\u017eena odredba da se odredbe Zakona o obrani ne smatraju diskriminacijom u smislu zakona kojim se ure\u0111uje suzbijanje diskriminacije<\/em> pravno irelevantna. Prvo, Zakon o suzbijanju diskriminacije je organski zakon i njegove se odredbe ne mogu mijenjati ili isklju\u010divati Zakonom o obrani. Drugo, Zakon o suzbijanju diskriminacije doista predvi\u0111a iznimku, ali ne na na\u010din kako je to predlo\u017eeno. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, iznimno se ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji polo\u017eaj \u201ekada je takvo postupanje odre\u0111eno zakonom radi o\u010duvanja zdravlja, javne sigurnosti, odr\u017eavanja javnog reda i mira, prevencije kaznenih djela i za\u0161tite prava slobode drugih ljudi ako su upotrijebljena sredstva u demokratskom dru\u0161tvu primjerena i nu\u017ena za postizanje \u017eeljenog cilja, pod uvjetom da takvo postupanje ne dovodi do izravne ili neizravne diskriminacije na osnovi rasne ili etni\u010dke pripadnosti, boje ko\u017ee, vjere, spola, nacionalnog i socijalnog podrijetla, spolne orijentacije i invaliditeta\u201c.<\/u> Dakle, stavljanje u nepovoljniji polo\u017eaj radi o\u010duvanja javne sigurnosti\u00a0 i dalje bi bilo diskriminatorno ukoliko je zasnovano na navedenim osnovama, me\u0111u kojima su i vjera i spol. Dakle, to, izme\u0111u ostalog, zna\u010di i da se Zakon o suzbijanju diskriminacije odnosi i na diskriminaciju osoba koje zbog svoje vjere\/vjerskih uvjerenja imaju prigovor savjesti. Tre\u0107e, i povrh Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova, diskriminacija je u hrvatskom pravnom poretku zabranjena odredbama europskog i me\u0111unarodnog prava koje su nadzakonske snage, kao i Ustavom RH.<\/p>\n

Pri tome, ocjenu diskriminatornosti, u skladu s Ustavom, pravom EU i me\u0111unarodnim pravom i zakonima kojima se ure\u0111uje suzbijanje diskriminacije, predlo\u017eenog modela uvo\u0111enja temeljnog vojnog osposobljavanja i civilne slu\u017ebe, a u odnosu na razli\u010dite diskriminacijske osnove te u pogledu razli\u010ditih skupina koje je mogu\u0107e me\u0111usobno uspore\u0111ivati, uklju\u010duju\u0107i ocjenu diskriminatornosti prednosti pri zapo\u0161ljavanju pod jednakim uvjetima, ote\u017eava ranije navedena normativna nerazra\u0111enost modela koji se uvodi u pogledu temeljnog vojnog osposobljavanja i civilnog slu\u017eenja, razlika izme\u0111u dva modela civilnog slu\u017eenja vojnog roka te postupka odlu\u010divanja o prigovoru savjesti, slijedom \u010dega je o svim ovim pitanjima potrebno voditi ra\u010duna prije pripreme kona\u010dnog prijedloga zakona odnosno drugog \u010ditanja u Saboru i njegovog dono\u0161enja.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter sudjelovala je 11. 7. 2025. godine na sjednici Odbora za obranu Hrvatskog sabora, na raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona…<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":21769,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[171],"tags":[629,1825,1873,1320,2055],"class_list":["post-21766","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-civilna-zastita","tag-mladi","tag-priziv-savjesti","tag-zakoni-drugi-propisi-i-strateski-dokumenti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21766","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21766"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21766\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21772,"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21766\/revisions\/21772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21766"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21766"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21766"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}