Oznaka: [:hr]analiza[:]

[:hr]Analiza: Priziv savjesti – pravni izvori i standardi[:]

[:hr] 1. UVOD Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi je ljudsko pravo koje je zajamčeno Ustavom RH te brojnim međunarodnim konvencijama. Priziv savjesti proizlazi iz njega, kao pravo koje se može ograničiti. Pri tome je priziv savjesti ponajprije priznat radi poštivanja vjerskih i moralnih svjetonazora pojedinaca u vojnom kontekstu, dok se u središtu javnih rasprava (i) […]

[:hr]Pravna analiza – Nove mjere suzbijanja epidemije COVID-19: I zaštita i ograničavanje prava[:]

[:hr]Pučka pravobraniteljica kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska te kako je institucija ujedno središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u RH, nastavno na pritužbe građana koje institucija zaprima povodom mjera suzbijanja epidemije […]

[:hr]Analiza: O intersekcionalnosti i može li utjecati na uspješnije suzbijanje diskriminacije?[:]

[:hr]Ovaj koncept obuhvaća višestruke identitete i tako naglašava postojeće praznine u pravnim i socijalnim okvirima koji uzimaju u obzir samo jednu dimenziju identiteta ili diskriminaciju na temelju jedne karakteristike. Svaka osoba ima različite karakteristike koje ju obilježavaju, čine jedinstvenom, a ujedno i razlikuju od drugih poput, primjerice, spola, dobi, boje kože, pripadnosti određenoj etničkoj ili […]

[:hr]EU priprema „pravila igre“ za umjetnu inteligenciju, u središtu su ljudska prava i jednakost[:]

[:hr]Umjetna inteligencija naša je sadašnjost, a njezino široko korištenje u svim područjima života naša je neupitna i ne tako daleka budućnost. Umjetnu inteligenciju već koristimo svakodnevno, iako možda toga nismo ni svjesni, a algoritmi su postali sastavni dio naših života. Primjer su aplikacije na našim pametnim telefonima koje nam prepoznaju glas ili lice, izbor i […]

[:hr]Analiza: (Ne)mogućnost promjene podatka o nacionalnoj pripadnosti u matici rođenih[:]

[:hr]O slobodi izražavanja nacionalne pripadnosti Tijekom povijesnog razvoja ljudskih prava jedno od osjetljivijih pitanja predstavljalo je slobodno izražavanje manjinske nacionalne pripadnosti. Kako bi se manjinska prava uopće priznala, ostvarila i zaštitila, kao preduvjet je nužno omogućiti svakom pojedincu da se slobodno izjasni kojoj naciji pripada. Upravo zbog toga slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti možemo nazvati osnovnim […]

[:hr]Analiza: Policijska uporaba sredstava prisile – propisi i kontrola[:]

[:hr]Uporaba sredstava prisile jedan je od najčešćih razloga zbog kojeg nam se građani obraćaju pritužbama, posebno nakon događaja u kojima se nad njima koristila tjelesna snaga i koji su rezultirali oduzimanjem slobode, a primjeri takvog policijskog postupanja nerijetko imaju i snažan odjek u javnosti. U ovoj analizi donosimo pregled relevantnih propisa i prakse Europskog suda […]

[:hr]Kako zaštititi ljudska prava pri korištenju umjetne inteligencije u suzbijanju pandemije[:]

[:hr]Pojava nepredvidivih okolnosti, kao što je pandemija koronavirusa odnosno bolesti COVID-19, zahtijeva od država donošenje hitnih odluka i mjera kako bi se pravovremeno zaštitili ljudski životi i spriječile štetne posljedice velikih razmjera za društvo. Istovremeno, mjere moraju biti usklađene s međunarodnim i nacionalnim okvirom zaštite ljudskih prava i nipošto ne smiju predstavljati „okidač“ za snižavanje […]

[:hr]Analiza: Učinkovitost postupaka u prekršajnim i kaznenim predmetima vezanim uz diskriminaciju[:]

[:hr]Učinkovitost sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju u Republici Hrvatskoj  Nacionalna sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju i njezina analiza, jedno je od područja interesa Pučkog pravobranitelja, kao središnjeg tijela nadležnog za njezino suzbijanje. U tu svrhu dulji niz godina ova institucija prikuplja i analizira sudske odluke u građanskim, kaznenim i prekršajnim predmetima te upravnim […]

[:hr]Analiza: Pristup uslugama – državljanstvo kao osnova za diskriminaciju?[:]

[:hr]Već duže vrijeme u javnom prostoru postoji otvoreno pitanje je li naplaćivanje različitih cijena usluga državljanima RH i drugih država EU ili trećih država diskriminacija, primjerice kave domaćim građanima po cijeni od 10, a drugima po 20 kuna. U trenutno važećem Zakonu o suzbijanju diskriminacije taksativno je navedeno 17 diskriminacijskih osnova među kojima se ne […]

[:hr]Klimatske promjene – o čemu je riječ i što možemo učiniti?[:]

[:hr]Živimo u vremenu opravdano rastuće zabrinutosti za stanje i očuvanje prirode i okoliša, a istovremeno i u povijesnom trenutku, jer je u prosincu 2018. nakon Konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Poljskoj, započeo globalni školski štrajk za klimu kojeg je inicirala švedska aktivistica i učenica Greta Thunberg, a organiziran je i podržan i u Hrvatskoj. […]

[:hr]Analiza: Regulacija referenduma ne odgovara demokratskim standardima[:]

[:hr]Referendumske inicijative pokrenute posljednjih godina, počevši od one o ustavnoj definiciji braka iz 2013., redovito su popraćene dvojbama oko uređenja referendumskih pitanja, ali i samog postupka provedbe referenduma. Tako je i posljednja inicijativa, „Narod odlučuje”, uputila pritužbu pučkoj pravobraniteljici zbog postupanja Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva uprave i Ministarstva unutarnjih poslova, vezano uz postupak […]

[:hr]Analiza: referendumska inicijativa o manjinskim zastupnicima[:]

[:hr]Povodom jedne od posljednjih referendumskih inicijativa, kojoj je cilj smanjiti broj saborskih zastupnika, uključujući i broj zastupnika nacionalnih manjina, ograničiti mandat zastupnika nacionalnih manjina onemogućavanjem njihova sudjelovanja u odlučivanju o državnom proračunu i podršci Vladi, bitno je istaknuti kako ocjenu o ustavnosti postavljenih referendumskih pitanja može donijeti jedino Ustavni sud RH. S obzirom da postoji […]

[:hr]Analiza: Način izbora manjinskih zastupnika u Hrvatski sabor[:]

[:hr]U vrijeme približavanja i priključenja euroatlantskim integracijama od Republike Hrvatske je zahtijevano da prava i sloboda nacionalnih manjina uredi na vrlo visokoj razini, tako da je današnji normativni sustav ovih prava u RH jedan od suvremenijih u svijetu. RH je i među rijetkim državama koje u svome zakonodavstvu osiguravaju određeni broj parlamentarnih mjesta za zastupnike […]

[:hr]Analiza: sudska praksa i propisi nedvosmisleno o pozdravu “Za dom spremni”[:]

[:hr]Analiza je objavljena u veljači 2017. Pozdrav ustaškog pokreta i Nezavisne države Hrvatske “Za dom spremni“ prisutan je na društvenim mrežama, spomen obilježjima, koncertima, prosvjedima i drugim skupovima, učestalo se izvikuje na sportskim natjecanjima, a koriste ga i pojedine političke stranke i braniteljske udruge. Unatoč brojnim osudama od strane dijela povjesničara, političara i javnosti te […]

[:hr]Analiza: Koliko Zakon o zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama (ne) štiti njihova prava?[:]

[:hr]Analizu pripremila: Ksenija Bauer, savjetnica pučke pravobraniteljice za zaštitu ljudskih prava Osobe s duševnim smetnjama jedna su od najranjivijih skupina u društvu. Njihove živote još uvijek obilježava snažna stigmatizacija – od šutnje i skrivanja bolesti unutar obitelji, preko straha i zazora okoline, do izolacije i socijalne isključenosti. Sve ovo čini ih izloženijima kršenju ljudskih prava.

[:hr]Analiza: Propis star 32 godine otvara prostor diskriminaciji pri zapošljavanju[:]

[:hr]Analizu pripremila: Silvija Trgovec Greif, savjetnica pučke pravobraniteljice za pravne poslove Zakon o radu (ZoR), upućujući na odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije (ZSD), jamči zaštitu od diskriminacije na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji. Diskriminatorno je postupanje kojim se […]

[:hr]Domovi za starije: naplata dodatnih usluga i zaštita zdravlja tijekom ljetnih mjeseci[:]

[:hr]Više od 11 tisuća osoba u Hrvatskoj živi u javnim domovima za starije i nemoćne, točnije u 45 decentraliziranih te tri državna doma. To je otprilike dva posto starijih osoba u zemlji, a na listama čekanja ih je znatno više, iako točan broj, zbog načina izrade listi čekanja prema kojem se jedna osoba može prijaviti […]

[:hr]Gdje je granica između dostojanstva osoba lišenih slobode i sigurnosti – pogled kroz mjere održavanja reda i sigurnosti[:]

[:hr]Lišiti osobu slobode ne znači i automatski joj oduzeti sva ljudska prava, iako upravo tu tezu često možemo čuti u javnosti, posebice kad su u pitanju počinitelji najtežih kaznenih djela. Stavovi kojima se zatvorska kazna promatra samo kao lišavanje slobode, gdje je stupanj sigurnosti na prvom mjestu, a ne kao preodgoj i resocijalizacija radi uspješnijeg […]

[:hr]Neefikasnost sustava besplatne pravne pomoći dovodi u pitanje jednakost pred zakonom[:]

[:hr]Pristup građana pravosuđu u Hrvatskoj je znatno ograničen preprekama financijske naravi, kako u fazi pravnog savjetovanja, tako i prilikom pokretanja sudskih postupaka, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje temeljnog načela vladavine prava – jednakosti svih građana pred zakonom. Zaštitu građana slabog imovinskog stanja trebao bi osigurati sustav besplatne pravne pomoći (BPP), no iako je u […]